Dosta često imamo pacijente koji su kroz određeni vremenski period razvili značajnu gojaznost. Pored niza uobičajenih razloga poput pretjerane ishrane, loše aktivnosti, genetskih predispozicija, kod svakog od ovih pacijenata je potrebno isključiti hormonalne uzroke koji dovode do poremećaja. Obično se ljekari, ali i pacijenti, fokusiraju na ispitivanje štitne žlijezde, međutim smanjena funkcija štitne žlijezde teško može dovesti do veće gojaznosti u nedostatku drugih, puno alarmantnijih tegoba kao što su pospanost, lako zamaranje, promjene na koži i slično. Jedno oboljenje koje se ne susreće toliko često, ali predstavlja bitnu diferencijalno dijagnostičku mogućnost, jeste Cushingov sindrom i Cushingova bolest.

Kliničke karakteristike Cushingove bolesti su pojava gojaznosti centralnog tipa, lako pojavljivanje modrica nakon traume, pojava strija, hipertenzija, loša tolerancija glukoze te slabost mišića. Važno je naglasiti da se opisane promjene kod Cushingove bolesti razvijaju dosta sporo što otežava postavljanje dijagnoze, obzirom da pacijenti ali i ljekari dosta rijetko posumnjaju na postojanje ovog poremećeja u prvim godinama. Po statističkim analizama, dijagnoza Cushingove bolesti se rijetko postavlja prije tri godine postojanja simptoma. Simptome kod Cushingove bolesti uzrokuje povećan nivo kortizola u serumu, hormona koji luči nadbubrežna žlijezda. Jedna od najčešćih grešaka koje ljekari prave prilikom evaluacije pacijenata sa sumnjom na postojanje Cushingove bolesti jeste mjerenje nivoa kortizola u serumu prilikom sumnhje na ovu bolest. Kako kortizol ima pulsno lučenje, moguće je imati normalne nalaze prilikom ovakvih mjerenja te su ona praktički neupotrebljiva za postavljenje dijagnoze a umjesto njih se radi mjerenje slobodnog kortizola u urinu kroz 24 sata. Povećana vrijednost potvrđuje dijagnozu Cushinga nakon čega je potrebno razjasniti da li se radi o Cushingovoj bolesti gdje imamo tumor hipofize koji luči drugi hormon, ACTH, koji tjera nadbubrežne žlijezde na prekomjerno lučenje kortizola, ili se radi o Cushingovom sindromu gdje lučenje kortizola nije povezano sa pojačanom stimulacijom od strane ACTH.

Cushingova bolest je najčešći poremećaj ove grupe gdje tipično nalazimo tumor u hipofizi. Operativno odstranjenje tumora dovodi do brzog povlačenja simptoma bolesti nakon čega nastupa kliničko i laboratorijsko poboljšanje. Postoje i mogućnosti medikamentoznog liječenja ali se ono ne preferira jer vrlo rijetko dovodi do kompletnog povlačenja svih simptoma i gotovo je uvijek kratkog trajanja.

Prim. dr Emir Talirević