Pušenje vjerovatnije kod neravnopravnih učenika

Pušenje vjerovatnije kod neravnopravnih učenika 24.11.2012.

Pušenje vjerovatnije kod neravnopravnih učenika

Nova švedska studija otkriva da nizak status ravnopravnosti u adolescenciji predstavlja snažan faktor rizika za redovno i teško pušenje u odrasloj dobi. Naučnici sa Univerziteta u Stockholmu u Švedskoj koristili su veliku bazu podataka koja prati živote više od 15.000 Šveđana, uglavnom iz štockholmskog područja, od rođenja do srednje dobi.

Izolirali su 2 329 ljudi koji su u dobi od 13 godina pitani o ravnopravnom statusu u školi i opet u dobi od 32 godine o njihovim navikama pušenja. Rezultati upućuju na to da što je niži status mlade osobe među njegovim ili njenim školskim vršnjacima, veća je vjerojatnoća da će ta osoba postati redovni (manje od 20 cigareta dnevno) ili teški (više od 20 cigareta) pušač u odrasloj dobi.

Za razliku od nekih ranijih studija statusa ravnopravnosti i zdravstvenih ponašanja, ova studija koristi objektivno mjerenje statusa ravnopravnosti, gdje studenti nisu pitani za procjenu vlastitog statusa, već su trebali navesti tri prijatelja sa kojima su 'najvise voljeli raditi u školi'. Provjerom odgovora svih učenika iz razreda istraživači su identificirali pojedince: nominirane 0 puta od strane njihovih vršnjaka (marginalizirani učenici), 1 put (periferni), 2-3 puta (prihvaćeni), 4-6 puta (popularani) i više od 7 puta (miljenici razreda). Usvojeno je mišljenje da su učenici sa nekoliko nominacija manje prihvaćeni i priznati u grupi te da imaju manje prijatelja.

Postoji nekoliko mogućih razloga zašto djeca niskog statusa postaju pušači kad odrastu. Marginalizirani adolescenti mogu povjerovati u svoj nizak status, što može uticati na buduće izglede, ambicije i njihove izbore (npr. pušenje) tokom života. Marginalizirani ljudi će vjerovatno usvojiti kontroverzna ponašanja, kao što su pušenje, dok 'favoriti' žive u  skladu s društvenim očekivanjima dobrog ponašanja. Neprihvaćeni mladi mogu početi pušiti u školi kao vid privlačenja pažnje ili popularnosti; samim tim se pušenje zbog nikotinske ovisnosti - nastavlja u odrasloj dobi.

Anti-pušački programi u školama će vjerovatno biti učinkovitiji ako se pored prenošenja negativnih stavova prema pušenju poveća integracija i poticanje prihvaćanja među učenicima. Ne samo da bi stopa pušenja adolescenata bila smanjena več bi integracija marginaliziranih učenika mogla imati dalekosežne pozitivne utjecaje na zdravlje i zdravo ponašanje u njihovoj odrasloj dobi.


Komentiraj: