Blog

Sistematski pregled - dobijamo li šta očekujemo?

21.05.2013. u 10:51h | Prim. Dr. Emir Talirević

U posljednjih nekoliko godina, sistematski pregledi i njihova korist (ili izostanak iste) privlače jako puno pažnje u svjetskim medijima. Pa šta je u biti istina? Da li nam redovno obavljanje sistematskih pregleda pomaže u održavanju boljeg zdravlja, da li smanjuje troškove liječenja eventualne buduće bolesti ili se radi o izgubljenom vremenu sa potencijalno štetnim posjedicama?

Prije svega, zadržimo se na samoj prevenciji oboljenja koja uključuje modifikacije faktora života poput prestanka pušenja, zdravije ishrane, održavanja uredne tjelesne težine, redovne fizičke aktivnosti, itd. Ove opšte mjere su neosporno jako bitne i imaju dokazani, pozitivan efekat na zdravlje svakog od nas. Ali za ove mjere nam nije potreban sistematski pregled - one su preporučljive svakome od nas.

Pređimo sada na čuveni “sistematski” pregled. Pod ovom pretragom podrazumijevamo više ili manje obimne preglede, laboratorijske analize i testove koje izvodimo na osobama koje se smatraju zdravim (tj. osobama bez subjektivne simptomatologije) a koje imaju za cilj da ustanove ranije postojanje neke bolesti te na taj način omoguće liječenje koje će imati bolji ishod te niže troškove. Sama činjenica da pregledamo osobu koja se smatra zdravom i koja je bez simptoma čini otkrivanje eventualne bolesti izuzetno komplikovanim i teškim procesom koji zahtijeva ljekara sa velikim znanjem iz svih područja medicine te sa jednako velikim iskustvom u dijagnostikovanju oboljenja. Na žalost, ovakvi ljekari rijetko do nikada ne obavljaju sistematske preglede iz dva prosta razloga - oni imaju dovoljan broj oboljelih koji traže njihovo mišljenje a drugi je da su sistematski pregledi u velikom postotku slučajeva nezanimljivi; naime, potrebno je pregledati jako, jako veliki broj stvarno zdravih pacijenata da bi naišli na jednog sa nekim oboljenjem. Pa sa čim onda osobe koje odlaze na sistematske preglede završavaju? Na žalost, najčešće sa ljekarima bez ikakvog iskustva, a uvijek sa ljekarima bez širokog poznavanja svih područja medicine što je nužnost za ovakvu vrstu pregleda.

Pozabavimo se malo i sa rezultatima sistematskog pregleda. Zdrav čovjek dolazi na kliniku i radi laboratorijske nalaze koji pokažu povišen holesterol - šta ovo znači? To praktički znači da ova osoba ima veći rizik nastanka kardiovaskularnog oboljenja od osobe sa normalnim holesterolom. Da li ćemo liječiti ovu zdravu osobu? U najvećem broju slučajeva nećemo. Šta je sa kalcijskim skorom, pretragom koja je toliko reklamirana po čitavom svijetu kao jeftin način pregleda koronarnih arterija? Šta znači pozitivan kalcijski skor? Pa znači da osoba ima kalcij u svojim koronarnim arterijama, ali negativan kalcijski skor ne isključuje mogućnost angine pektoris i koronarne bolesti, tako da u oba slučaja nismo sigurni šta da uradimo sa subjektivno zdravom osobom. Ovakvih je primjera jako puno i svi nas vode do istog zaključka: sa izuzetkom nekih pretraga poput pregleda grlića maternice kod žena, PAPA testiranja te kolonoskopije iza 60 godina starosti, vrijednost sistematskog pregleda je mala do nikakva a troškovi liječenja i nepotrebnih pretraga koji iz njih rezultiraju veći.

Opšte preporuke za održavanje zdravlja su primjenjive na svakome i bez posjete ljekaru, i veće publikovanje ovih preporuka te insistiranje na njihovom provođenju u populaciji sa sigurnošću može dati puno, puno veće rezultate na našem zdravlju.

Komentari

Trenutno nema komentara.



Napišite komentar

NAPOMENE:
 • Sva polja su neophodna!
 • Vaš email se ne prikazuje u komentarima!
 • Komentari su moderirani, prije nego budu objavljeni!

*Vaš komentar:

Zapamti moje podatke

Obavijesti me o budućim komentarima?

Upišite riječ sa slike ispod: