Blog

Koliko lijekova po glavi pacijenta? Ili o zdravstvu u BiH…

08.07.2013. u 22:47h | Prim. Dr. Emir Talirević

Ukoliko ste prelistali bilo koje novine u BiH, gotovo da ne prođe niti jedan mjesec da ne čitamo o hroničnom nedostatku recepata za lijekove. Sa jedne strane imamo negodovanje pacijenata koji se žale na nemogućnost podizanja propisane terapije dok sa druge strane imamo Zavod Zdravstvenog Osiguranja KS koji upozorava na alarmantan rast potrošnje lijekova u najvećem federalnom kantonu. Gdje je istina? Da li je zaista neodgovornost pri distribuciji recepata potencijalna opasnost za zdravlje naših građana ili je istina ipak drugačija?

Kao ljekar koji svakog dana dobija komplikovane slučajeve iz sarajevskog kantona ali i iz drugih dijelova naše zemlje, imam (ne)sreću da vidim kroz kakav dijagnostički i terapijski pakao naši pacijenti prolaze. Prije nego iznesem svoje konačno mišljenje, upoznao bih nemedicinske čitaoce moga bloga o nekim osnovnim pravilima liječenja bolesti.

Prvi korak prilikom susreta sa osobom koja ima određeni zdravstveni problem jeste jasna identifikacija problema kod pacijenta: da li nam se osoba javlja radi evaluacije bolova u grudima, ispitivanja glavobolje, oduzetosti u prstima, vrtoglavice itd. Nakon identifikacije problema i obavljanja pregleda, ljekar formira radnu dijagnozu - najvjerovatniji uzrok opisanih tegoba, te listu sastavljenu od drugih, manje vjerovatnih uzroka istog problema. Po formiranju ove liste, pristupa se dijagnostičkim pretragama koje imaju za cilj da daju objektivnu potvrdu jedne od prethodno formiranih, mogućih dijagnoza. Po dobijenoj potvrdi dijagnoze (tj. po imenovanju bolesti koja je odgovorna za tegobe kod pacijenta), ljekar formira STRATEGIJU liječenja. Naime, jednu bolest ćemo drugačije liječiti ukoliko se radi o pacijentu od 70 godina starosti sa metastazama karcinoma nego što ćemo istu bolest liječiti kod osobe u ranim pedesetim godinama bez bilo kakvih drugih komplicirajućih stanja ili oboljenja. I konačno, pristupićemo propisivanju adekvatne terapije u jasno definisanim dozama.

Situacija u našem zdravstvu je tragikomična po svakoj od navedenih tačaka. Na prvom koraku, jako veliki broj pacijenata napušta ljekara sa nalazom na kojem je NEMOGUĆE PRONAĆI OSNOVNI RAZLOG DOLASKA LJEKARU. Dijabetičar na inzulinu može tražiti ljekarsku pomoć radi kašlja koji može biti rezultat upale pluća. U navedenom slučaju, osnovni problem ovoga pacijenta nije dugogodišnji dijabetes već kašalj praćen visokom temperaturom. Ovu činjenicu jako puno ljekara ignoriše te pogrešno identificiraju problem (razlog dolaska pacijenta) što za posljedicu po automatizmu ima pogrešnu dijagnozu i terapiju. U drugom koraku, najveći broj ljekara, iz razloga medicinskog neznanja, listu mogućih uzročnika nekog problema drži jako kratkom. Npr. bol u prsima je obično uvijek prepoznata kao angina pektoris - za naše ljekare drugi organi i bolesti koji mogu izazvati sličnu kliničku sliku ne postoje. U ovakvoj situaciji, žalosna ali logička posljedica jeste tzv. “silovanje” jedne dijagnoze, tj. postavljanje željene dijagnoze bez bilo kakvog kriterija. Iskoristimo primjer angine pektoris: postavljanje ove dijagnoze zahtijeva (sem tipičnog bola u prsima), postojanje promjena na EKG snimku, u laboratorijskim nalazima ili na ultrazvučnom pregledu srca. Ukoliko ove promjene nemamo, DIJAGNOZU NIJE MOGUĆE DATI! I konačno dolazimo do lijekova. Ne treba iznenaditi da nakon ovolikih grešaka u identifikaciji problema te propusta u formiranju diferencijalno dijagnostičke liste, traljavost se nastavlja i u propisivanju (najčešće neopravdanih) lijekova. Svjetske upute se ne poštuju, doze se mijenjaju, kombinacije (neke potencijalno i opasne) se stvaraju, a izostanak subjektivnog poboljšanja se redovno objašnjava tvrdokornom prirodom oboljenja...

Recepata imamo i previše, zdravstvo u BiH je deficitarno kvalitetom, a obzirom na stanje u obrazovnom sistemu (potražite izmjene statuta Medicinskog Fakulteta u Sarajevu), nemamo previše razloga za optimizam.

Komentari

Trenutno nema komentara.



Napišite komentar

NAPOMENE:
 • Sva polja su neophodna!
 • Vaš email se ne prikazuje u komentarima!
 • Komentari su moderirani, prije nego budu objavljeni!

*Vaš komentar:

Zapamti moje podatke

Obavijesti me o budućim komentarima?

Upišite riječ sa slike ispod: